Naša priča
Ovo nije tipična OPG-ovska priča o više desetljeća tradicije u proizvodnji bučinog ulja.
Ovo je priča o trudu i upornosti, o približavanju prirodi i shvaćanju važnosti uzgoja kvalitetne hrane.
Mladen je shvatio da se vidi u poljoprivredi sa nepunih 30 godina. Razočaran kvalitetom i porijeklom hrane u dućanima, uvidio je da na hrvatskom tržištu ima mjesta za kvalitetne domaće proizvode. S obzirom da su Mladenovi roditelji Zvonko i Katarina imali osnovne strojeve i zemlju, nakon kraćeg istraživanja i educiranja odlučio se na uzgoj buča golica.
Uzgajamo Gleisdorfer uljnu buču
Radi se o buči čije sjemenke nemaju ovojnicu. Vrste bučinog ulja se dijele s obzirom na način proizvodnje. Bučino ulje može biti nerafinirano proizvedeno tradicionalnim postupkom uz prženje (toplo prešano) ili prešano hladnim postupkom. Koraci kod proizvodnje toplo prešanog ulja su mljevenje koštica te dodatak soli, zatim se ta smjesa prži na temp do 130 C te se nakon toga preša i na kraju dobivamo ulje i od ostatka koštica zastaje tzv pogača. Tako se dobiva bučino ulje ekstra kvalitete.
“Glavna reklama su nam zapravo zadovoljni kupci koji nas dalje preporučuju”
Osim tog 100%-tnog bučinog ulja imamo u ponudi i salatno ulje koje se sastoji od 70 %bučinog ulja i 30% suncokretovog ulja. Organoleptička svojstva salatnog ulja su blaža, neutralnija u odnosu na 100%-tno bučino ulje. Kod hladno prešanog ulja radi se o prešanju sjemenki na preši, a temperatura je pravilnikom ograničena na 50 C. Za 1 litru toploprešanog bučinog ulja treba cca 3kg koštica, dok za 1 litru hladnoprešanog ulja treba cca 7kg koštica. Razlika između tih ulja je u organoleptičkim svojstvima.Toplo prešano je crvenkastozelene boje, ugodnog mirisa po prženim bučinim sjemenkama, te ugodnog okusa po prženim sjemenkama. Hladno prešano ulje je svjetlije, blažeg okusa i mirisa po sirovim sjemenkama. A osim toga, razlika je i u tome što toplo prešano ulje ima bolju održivost, dok je u hladno prešanom ulju očuvano više tokoferola i sterola.
Osim tog 100%-tnog bučinog ulja imamo u ponudi i salatno ulje koje se sastoji od 70 %bučinog ulja i 30% suncokretovog ulja. Organoleptička svojstva salatnog ulja su blaža, neutralnija u odnosu na 100%-tno bučino ulje. Kod hladno prešanog ulja radi se o prešanju sjemenki na preši, a temperatura je pravilnikom ograničena na 50 C. Za 1 litru toploprešanog bučinog ulja treba cca 3kg koštica, dok za 1 litru hladnoprešanog ulja treba cca 7kg koštica. Razlika između tih ulja je u organoleptičkim svojstvima.Toplo prešano je crvenkastozelene boje, ugodnog mirisa po prženim bučinim sjemenkama, te ugodnog okusa po prženim sjemenkama. Hladno prešano ulje je svjetlije, blažeg okusa i mirisa po sirovim sjemenkama. A osim toga, razlika je i u tome što toplo prešano ulje ima bolju održivost, dok je u hladno prešanom ulju očuvano više tokoferola i sterola.